Plitvička jezera smjestila su se u istočnoj Lici, između planina Male Kapele i Ličke Plješevice. Stvaranjem vapnene kore na podvodnoj vegetaciji, na mjestima gdje se voda iz rijeke Korane prelijeva, nastaju ustave kojima nastaje niz od 16 stepenasto poredanih bazena s protočnim jezerima kristalne modro-zelene boje. Iz jezera u jezero voda se prelijeva u prekrasnim slapovima i stvara jedinstven majstorski rad prirode. Velik dio Plitvičkih jezera prekriven je gustom šumom u kojoj prevladavaju bukva, jela, smreka i bijeli bor. Među raznolikom faunom stalni stanovnici ovih šuma su medvjed i vuk ali i neke  rijetke ptice kao što su tetrijeb i sova ušara.

Zbog različitih prirodnih obilježja jezera se dijele na Gornja i Donja. Gornja se nalaze na dolomitnoj podlozi u kojoj površinska erozija stvara obilno raščlanjen reljef  i uobičajene potočne doline. Svuda oko ovih jezera a dijelom i oko slapova prostire se šuma. Donja jezera nalaze se na vapnenačkoj podlozi, a smještena su u kanjonu visokih okomitih litica što ga je usjekla rijeka u vremenu prije nego su nastala jezera. Gornja jezera čine: Prosčansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Vir, Veliko i Malo jezero, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak; a Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluderovac i Novakovića-brod. Zauzimaju površinu od oko 200 ha od čega tri četvrtine otpada na dva najveća jezera: Kozjak i Prosčansko jezero.

Jezera iz kraških vrela napajaju Crna i Bijela rijeka te Plitvica sa Sartukom. Pod utjecajem rasta sedre vodeni jezici neprestano se sele slapištem, tako da se dubina, veličina, oblik pa čak i broj jezera te njihov raspored neprestano mijenjaju. Kruna te svojevrsne vodene simfonije su Sastavci (sutok Korane i potoka Plitvica) sa 72 m visokim plitvičkim slapom. U prirodne ljepote parka spadaju i speleološki objekti. Većina špilja nalazi se u vapnenačkom dijelu Plitvica, neke od njih su Šupljara, Golubnjaca, Mračnjača i ostale, a posebnost su špilje koje su nastale u sedri ispod slapova.

Zbog jedinstvene prirodne ljepote, područje Plitvičkih jezera, s površinom od oko 295 km2, je 1949. godine proglašeno nacionalnim parkom. U zaštićeno područje parka spadaju i mnogi okolni pašnjaci i šuma, gdje su strogo zabranjeni svojevoljni radovi i promjene i gdje su dozvoljeni samo pothvati u svrhu unaprijeđenja i očuvanja prirode. Prva planinska kuća sagrađena je 1852. a prvi hotel 1861. godine. Plitvička jezera su najpoznatiji hrvatski nacionalni park i spadaju među najljepše prirodne znamenitosti Europe. UNESCO ga je 1979. uvrstio u popis svjetske prirodne baštine.

Plitvice možete posjetiti u svako godišnje doba, šetnja šumskim stazama i drvenim mostićima, šume i planinski zrak a prije svega ljepota jezera i slapova, privlače velik broj posjetitelja iz cijelog svijeta. Osim pješice, obilazak je organiziran i turističkim vlakićem i električnim brodovima. Prosječna godišnja temperatura na Plitvičkim jezerima je od 8-10 °C i prosječno 1.200-1.400 mm padavina. Snijeg se najčešće zadržava od Studenog pa do kraja Ožujka, pa je moguće skijanje i sanjkanje, a jezera su u Prosincu i Siječnju prekrivena ledom. U ljetnim mjesecima se temperatura vode u Proščanskom jezeru i jezeru Kozjak diže i do 24 °C pa je moguće i kupanje.